Rezultati razbijaju mnoge mitove i zauvijek mijenjaju naš pogled na Leonardovo remek-djelo. Nakon što sam dovršio rekonstrukciju Lise Gherardini (Mona Lise), našao sam se pred portretom koji nimalo ne nalikuje današnjoj Mona Lisi. To nije ista žena,“ izjavio je Cotte. Dodaje da je, osim što je prikazana žena potpuno drugačijeg izgleda, to možda raniji pokušaj umjetnikovog prikaza Mona Lise na platnu.
Cotte je do ovog otkrića došao korištenjem tehnologije odbijanja svjetlosti nazvane Metoda naglašavanja slojeva (Layer Amplification Method – LAM) koju je osmislio i razvio u svrhu istraživanja tehnike i povijesti izvedbe jedne druge slavne Leonardo da Vincijeve slike, Dame s hermelinom, a pomoću koje je otkrio da je umjetnik pri njezinom stvaranju naslikao tri portreta – jednog bez hermelina te dva s dvije različite inačice krzna. „LAM je neinvazivna tehnika koja omogućava „guljenje“ slike čime se uklanja površina kako bi se moglo vidjeti što se događa unutar i iza raznih slojeva boje,“ objasnio je tada.
S obzirom da se pri proučavanju Dame s hermelinom pokazalo da se „Leonardo predomišlja i oklijeva pri crtanju te briše i dodaje elemente“, Cotte je pretpostavio da se umjetnik slično ponašao i pri stvaranju Mona Lise. Ispostavilo se da je njegova pretpostavka bila točna. Naime, analiza Mona Lisine slike je otkrila da se ispod površinskog kriju još dva portreta: jedan s većom glavom i nosom te drugi s većim rukama, a manjim usnama. Cotte također navodi da je haljina na skrivenom portretu modernija od one prikazane na poznatoj, konačnoj slici.
No, najveće iznenađenje je predstavljalo otkriće trećeg „skrivenog portreta“ za kojeg se smatra da je riječ o izvornom prikazu Lise del Giocondo, supruge firentinskog trgovca, naslikanom 1503. Povjesničari smatraju da se on savršeno poklapa s povijesnim zapisima. Cotte pretpostavlja da je Leonardo preradio portret na zahtjev Lorenza di Medicija, njegovog pokrovitelja te da je konačni portret, onaj koji je svima poznat, u stvari, slika Mona Pacifice, Lorenzove ljubavnice.
Ovo otkriće je, unatoč tome što je objavljeno nedavno, već podijelilo pripadnike svijeta umjetnosti jer neki od njih smatraju da je ideja o postojanju nekoliko portreta neodrživa iako Cottova tehnika na izvrstan način pokazuje Leonardov način razmišljanja i stvaranja. No, Cotte kaže da nije isključio mogućnost da različite faze slike ne predstavljaju različite portrete nego da prikazuju razvoj i put do konačnog portreta, osobito jer lice Lise Gherardini uvelike nalikuje Mona Lisinom.
Muzej Louvre, dom poznatog portreta, je odbio dati ikakvu izjavu na ovu temu jer Cotte „nije član muzejskog istraživačkog tima“ i njemu je odobreno proučavanje slike kao „nezavisnom istraživaču“. S obzirom da je ovaj inženjer napisao knjigu o svojem istraživanju te da je snimljen i dokumentarni film, vjerojatno će se Mona Lisa ponovo naći u središtu pozornosti, a samim time i muzej koji će, ponukan ovime, također odlučiti provesti analizu te možda potvrditi Cottove zaključke.
Izvor: