Eric Arthur Blair (Motihari, Bengal, 25. 06. 1903. godine – London, 21. 01. 1950. godine), poznatiji pod 
pseudonimom George Orwell, bio je engleski pisac i novinar.
Najpoznatiji je po alegorijskom političkom romanu Životinjska farma i antiutopijskom romanu 1984. Potonji, koji opisuje futurističko totalitarno društvo, doveo je do upotrebe pridjeve “orvelijanski” za opis mehanizma kontrole misli od strane države.
Životopis
Eric Arthur Blair rodio se u Bengalu 1903. godine, u britanskoj koloniji Indiji, gdje je njegov otac radio kao državni službenik.
Školovao se u Engleskoj na koledžima Wellington i Eton. Nakon jednog semestra provedenog u Wellingtonu, Eric se preselio u Eton, gdje je bio kraljev stipendist od 1917. do 1921. godine. Kasnije u životu je napisao da je bio “relativno sretan” u Etonu, koji je studentima dozvoljavao određenu slobodu, ali da je dolaskom u Eton prestao ozbiljno raditi. Izjave o njegovoj uspješnosti na Etonu su različite: neki tvrde da je bio loš student, drugi to opovrgavaju. Jasno je da ga nisu voljeli neki profesori, kojima se nije svidjelo Blairovo ponašanje, koje su oni shvaćali kao nepoštovanje njihovog autoriteta.
Nakon završetka studija u Etonu, Orwell se 1922. godine pridružio Indijskoj kraljevskoj policiji u Burmi. Dao je ostavku i vratio se u Englesku 1928. godine, zamrzivši imperijalizam (dokaz tome su njegova prva novela Burmese Days, objavljena 1934. godine, te zapaženi eseji A Hanging (Vješanje) i Shooting an Elephant (Ubijanje slona).
Pseudonim je počeo koristiti godine 1933., dok je pisao za New Adelphi. Pomalo začuđujuće za pisca progresivnih, socijalističkih stavova da je izabrao pseudonim koji je naglasio njegovu duboku životnu ljubav prema engleskoj tradiciji (George je svetac zaštitnik Engleske, dok je rijeka Orwell u Suffolku jedan od omiljenih dijelova Engleske). Blair je nekoliko godina živio u besparici, ponekad i kao beskućnik, ponekad radeći kao najamni radnik, kao što se kasnije prisjećao u knjizi Down and Out in Paris and London (Nitko i ništa u Parizu i Londonu). Neko je vrijeme radio kao učitelj dok ga loše zdravlje nije prisililo da prestane honorarno raditi kao pomoćnik u antikvarijatu u Hampsteadu.
Kao član Nezavisne radničke partije, Orwell je osjećao da se mora boriti u anti-staljinističkoj POUM (Radnička partija marksističkog jedinstva) u Španjolskom građanskom ratu. U knjizi Homage to Catalonia (Kataloniji u čast), opisao je svoje divljenje očitom nedostatku klasnog društva u revolucijom zahvaćenim područjima Španjolske koje je posjetio. Opisao je ono što je vjerovao da je bila izdaja radničke revolucije u Španjolskoj od strane Španjolske komunističke partije, potpomognuta od Sovjetskog Saveza. Orwell je bio ranjen u vrat (blizu Huesce) dana 20. 05, 1937. godine. Spomenuto iskustvo opisao u kratkom eseju Wounded by a Fascist Sniper, kao i u knjizi Homage to Catalonia.
Književna karijera i nakon nje
Orwell je počeo zarađivati za život pišući književne kritike za list New English Weekly sve do 1940. godine. Za vrijeme Drugog svjetskog rata bio je član Home Guard (domovinska zaštita), a 1941. godine počeo je raditi za BBC Eastern Service, radeći na programima koji su trebali zadobiti podršku Indije i Istočne Azije za britanske ratne potrebe. Bio je svjestan da formira propagandu, te je zapisao da se osjećao kao “naranča koja je zgnječena vrlo prljavom čizmom”. Usprkos dobroj plaći, dao je otkaz 1943. godine da bi postao književni urednik Tribunea, lijevo orijentiranog časopisa kojeg je sponozirala grupa članova Radničke partije i vojne policije. Godine 1944. Orwell je završio svoju anti-staljinističku alegoriju Animal Farm (Životinjska farma), koja je objavljena sljedeće godine s velikim uspjehom kako kod kritike tako i kod čitatelja. Honorar od Životinjske farme je donio Orwellu solidan dohodak prvi put u životu. Od 1945. godine Orwell je bio ratni izvjestitelj časopisa Observer, te kasnije redovito pisao za Manchester Evening News. Bio je blizak prijatelj urednika i vlasnika Observera Davida Astora i njegove su ideje snažno utjecale na Astorovu uredničku politiku. Godine 1949. objavljeno je njegovo najpoznatije djelo, antiutopijski roman Nineteen Eighty-Four (1984.). Roman je napisao za vrijeme boravka na otoku Jura, blizu obale Škotske.
Godine 1949. Orwell se obratio Odjelu se istraživanje informacija, vladinoj organizaciji koja je poticala izdavanje anti-komunističke propagande. Ponudio im je informacije o “kripto-komunističkim naginjanjima” nekih od njegovih kolega pisaca i savjete o tome kako najbolje širiti anti-komunističke poruke. Orwellovi motivi za taj čin nisu jasni, ali ne mora značiti da je napustio ideje socijalizma – samo je prezirao staljinizam, kao što naglasio u svojim ranijim radovima. Orwell je umro u dobi od 47 godina od tuberkuloze od koje je vjerojatno obolio u razdoblju opisanom u djelu Down and Out in Paris and London. Posljednje tri godine života je proveo u bolnicama. Zatražio je pogreb u skladu s pravilima anglikanske crkve, te je pokopan u crkvi Svih Svetih u Sutton Courtenayu, u Oxfordshireu pod svojim pravim imenom, Eric Arthur Blair.
Djela
Većinu svoje profesionalne karijere Orwell je bio poznat ponajprije po novinarskim radovima, kao u britansku tisku tako i u reportažama kao što su Homage to Catalonia (koja opisuje njegove aktivnosti u Španjolskom građanskom ratu), Down and Out in Paris and London (koja opisuje razdoblje siromaštva u tim gradovima, te u The Road to Wigan Pier (koja opisuje životne uvjete siromašnih rudara sjeverne Engleske). Prema Newsweeku, Orwell “je bio najbolji novinar svog vremena i najbolji arhitekt engleskog eseja još od doba Hazlitta.”
Orwell je danas najpoznatiji po svojim romanima Animal Farm Životinjska farma i 1984. Prvi je alegorija korupcije socijalističkih ideala Ruske revolucije od strane staljinističkog sistema, a potonji je Orwellova vizija rezultata totalitarizma. Orwell se vratio iz Katalonije kao čvrsti anti-staljinist i anti-komunist, ali je do kraja života ostao ljevičar i, prema svojim vlastitim riječima, “demokratski socijalist”.
Još jedno poznato Orwellovo djelo je njegov esej Politics and the English Language (Politika i engleski jezik), u kojem se negativno postavlja prema rezultatima političke propagande, službenom jeziku, površnim razmišljanjima o književnim stilovima, vokabularu i na kraju o mišljenju samome. Orwellova briga o prestanku uporabe jezika za izricanje stvarnosti iskreno se odrazila u njegovom izumu Newspeaka (Novogovora), jezika izmišljene zemlje Oceanije u romanu 1984. Newspeak je varijanta engleskog jezika čiji je vokabular strogo ograničen vladinim zakonima.
Njegov je cilj postepeno otežati izražavanje misli koje se kose sa službenim idejama, i vremenom, spriječiti pojavu takvih misli. Orwell je zlo u ljudima promatrao kroz organizirano nasilništvo psihopata na vlasti. Psihopati upravljaju svijetom, dok velika većina ljudi zabijaju glavu u pijesak, na način kako je to Orwell prikazao u knjizi 1984. Orwell je znao je da oni koji kontroliraju naše znanje ili neznanje prošlosti, drže u rukama i našu budućnost.
Orwellova književna i politička karijera bila je u raskolu između njegove želje za većom jednakosti i društvenom pravdom i njegovog nesigurnog stava prema klasi u koju je i sam pripadao – srednjoj klasi. “Ne možete izgubiti ništa osim svojih h-ova” jednom je rekao, rugajući se tabuima o izgovoru riječi srednje klase.
Orwellovi citati koji mogu pomoći u razumijevanju i prepoznavanju današnjeg društva:
– Najbolji način da se unište ljudi je da se im se uskrati razumijevanje vlastite povijesti.
– Za one koji žele upravljati nama, rat je mir, sloboda je ropstvo, a neznanje je moć.
– Oni koji kontroliraju prošlost – kontroliraju budućnost, oni koji kontroliraju sadašnjost – kontroliraju prošlost.
– Veliki brat vas promatra.
– Stranke samo traže načine da se održe na vlasti, njih ne interesira dobrobit za druge, ne interesira ih pravda, stranke jedino teže moći i vlasti.
– Moć nad drugima znači razbijanje njihova uma na milijune djelića, nakon toga taj isti um se slaže i gradi na način kako to moćnicima odgovara.
– U vremenima univerzalnih laži, izražavanje istine je revolucionarni čin.
– Sve životinje su jednake, no neke životinje su jednakije od drugih.
– Ako želite viziju budućnosti, zamislite vojničku čizmu koja gazi po ljudskoj glavi – zauvijek.
– Nacionalizam je glad za moći pomiješana sa samozavaravanjem.
– Najbrži način za okončavanje rata je – izgubiti ga.
– Sva ratna propaganda, svo deranje, sve laži, sva mržnja i objede, dolaze isključivo od strane ljudi koji ne učestvuju u borbi.
– Realnost postoji jedino u ljudskom umu i nigdje više.
– Što društvo dublje uronjeno u laž, to ljudi više mrze one koji govore istinu.
– Prošlost je izbrisana kako bi se osiguralo da nitko ne zna što se u prošlosti dogodilo, na taj način laž postaje istina.
– Prvi učinak siromaštva je da ubije svaku pomisao.
U Hrvatskoj su izašla Orwellova izabrana djela u 6 svezaka.
Izvor:
George Orwell > Quotes
George Orwell – Wikipedia, the free encyclopedia